Intervju sa profesoricom Jelenom Piuković

Jelena Piuković je profesorica matematike u Gimnaziji ‚‚Svetozar Marković”. U našoj školi je održala jedan sat na temu Svadeni običaji nekada. Ova tema je zanimala nas učenike 1., 2., 3. i 4. c razreda jer smo sudjelovali u projektu Nađe nasljeđe. Zanimalo nas je kako su nekada živjeli naši predci. Na našu sreću, Jelena Piuković se rado odazvala našem pozivu. Pripremili smo za nju nekoliko pitanja.

DSCN4347

Kako ste došli na ideju da napravite film o svatovskim običajima?

U sklopu Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović smo došli smo na ideju da snimimo film Svatovski narodni običaji Hrvata Bunjevaca u subotičkom kraju. Snimili smo dokumentarni film u režiji Rajka Ljubića u trajanju sat vremena.

Koliko dana je trebalo da napravite film?

Razgovori su trajali jedan dan. U Malo Bosni i na Đurđinu je snimanje trajalo jedan dan.

Je li padala kiša tijekom snimanja?

Nije, imali smo prekrasne dane tijekom snimanja. Gledali smo prognozu i prema tome smo se ravnali. Kada smo karucama dolazili u Đurđin bila je malo mokra zemlja.

Koje uloge su postojale u svatovima?

Nekada su se jako dobro znale uloge u svatovima. Postojali su tortari, pogačari, enge, mastalundžije,…

Znalo se što rade roditelji, što rade sestre, kum, stari svat, to su bili statusni simboli. Bilo je čast biti enga, mastalundžija, tortar. Svi svatovi su gledali u njih. Taj običaj je sada nestao.

Pogačari su imali  poslove vezano za kuhinju. Mislim da se ovaj običaj zadržao. To su posjetitelji koji donose mladoj pogaču od roditeljske kuće prve nedjelje nakon vjenčanja.

Tortari su bili sa ženske strane. Naime tadašnji običaj je bio da svatove slave posebno mladini a posebno mladoženjini rođaci.

Oko ponoći nakon večere su snašini rođaci dolazili nevjesti. To su pođani. Tada bi snaša dočekivala svoje goste pred vratima, ljubila ih a oni su je darivali novcem.

Rakijare su bile dvije mlade udate žene iz momkove rodbine. One su nosile darove u prosidbu. U maloj uređenoj košarici bile bi dvije bočice rakije, svileni rubac, rupčići, papirnate novčanice i jabuka. Ako se rakija primila tada bi se momkovoj rodbini poručilo da se djevojka želi udati za njega.

Sa koliko godina su se nekada mladi uzimali?

Cure su se mlade udavale, sa 18 godina a muški sa 19. godina

Kada i gdje su se upoznavali?

Upoznavali su se na prelima, na igrankama nediljom u crkvi.

Kada su se pravili svatovi?

U Korizmi i Adventu se nisu pravili svatovi. Tijekom poklada (između Bogojavljanja i završnih pokladnih dana) su se pravili svatovi, nakon Božića i između Božića i poklada. Jesensko vrijeme je bilo prikladnije dok je zimsko pokladno doba tražilo veće troškove.

Tko je zvao goste u svatove?

Mastalundžije, okićeni konjanici su zvali goste u svatove. Mastalundžije su bili okićeni cvijećem, perlicama i vrpcima, a na prsima konja su bili okićeni ručnici.

Kada su mlade počele nositi haljine?

Nisu sve snaše imale haljine. Nosila se svila, tamna svila KUMAŠA vrsta materijala od kog su se pravile haljine. Tridesetih i četrdesetih godina su se počele nositi bijele haljine.

Koji vam se svatovi više sviđaju oni iz prošlosti ili ovi danas? I recite nam što vam se sviđa danas a što vam se svidjelo u običajima nekada.

Svatovi koji su bili ranije imaju svoje prednosti. Svatovi su imali društveni događaj. Pripreme koje su se odvijale pre svatova su bile velike. Tetke su imale važnu ulogu i o svemu su vodile računa. Pripreme oko oblačenja, štafir, ručnici, haljine koje će mlada nositi kasnije. To je bilo skupo i neki su se čak nadmetali da to bude bogatije, da se o tome priča. Neki su imali skromne svatove ali su držali sve običaje o kojima smo pričali.

Mladi se tada nisu uopće poznavali . Neke su roditelji upoznali a neke nisu. Pošto danas nije tako, to bi bila prednost za običaje današnjih svatova.

Zadržala se veridba. Ranije su bili odvojeni svatovi. Okrećanje snaše je običaj koji je ostao.

Ali svi svatovi nose istu poruku saželjom da brak bude sretan.

Mila, Dunja, Ivan i Gabrijel

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Naše nasleđe. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s